петак, 16. децембар 2011.

Zagadjivanje zivotne sredine

Prirodna dešavanja u odnosima činilaca životne sredine (voda, vazduh, sunčeva svietlost i dr.) u dužem vremenskom periodu ostavljaju vidnog traga na samu životnu sredinu. One se manifestuju promenama u klimatskim karakteristikama, promenama konfiguracije i strukture tla, vodenim tokovima i vodenim površinama, izmenama u karakteristikama i sastavu biljnog životinjskog sveta i dr. Međutim u kraćem vremenskom intervalu (vieku čovjeka) one su doskoro bile neznatno vidljive. Danas čovek i u intervalu od samo desetak godina uočava vidne, čak i drastične klimatske promene, izmene režima vode, čistoće zraka, demografske promene...
Ono što skreće pažnju na promene u uslovima životne sredine jesu direktne ili indirektne, posledice ljudskih aktivnosti u prirodi. Uglavnom kao posledica prilagođavanja prirode oko sebe sopstvenim potrebama koje ne retko gube obeležje zadovoljavanja potreba ljudske prirode. Podspešenju ovog prilagođavanja pogodovala je snažna industrijalizacija krajem prošlog i tokom ovog veka, kao i tehnološka i naučna revolucija koje su u toku. One su mogućnost čoveka kod intervencija u prirodi (izgradnji saobraćajnica, izgradnji infrastrukture, crpljenju nafte, rude i dr.)  Moguća podela je na direktne i indirektne. Direktno, bacanjem štetnih materija i otpadaka u neki od faktora životne sredine (vazduh, voda u i na zemlju i dr.) ili indirektno kada štetne materije, zbog kruženja vode u prirodi, kretanje materije i dr. prelazi iz jednog stanja u drugi ili jednog faktora u drugi.
Ovakav oblik ugrožavanja životne sredine čoveka i ako u svojoj početnoj fazi (oslobađanja, izbacivanja, odlaganja) predstavlja svestan čin, zbog ne uočavanja posledica do kojih dolazi, u drugoj fazi (kruženje materije, neuništivosti materije i dr.) gde se štetnost ovakvog odnosa vraća i samom čoveku, ubrajamo u kategoriju nedovoljno svesnih, odnosno nesvesnih radnji.
Ugrožavanje činilaca životne sredine iz kategorije svesnog čina sa neprijateljskim pobudama, odnosno namerama, spada u domen specijalnog rata, meteo rata ili klasična rata kad se intervencijama u meteo uslovima (suša, padavine, vetrovi, zemljotresi, požari, razaranja i dr.) želi destabilizirati određeni politički sistem, učiniti zavisnim od drugih sistema ili ekonomija i sl.

Zagađivanje vode 
Direktno zagađivanje vode vrši se izbacivanjem štetnih otpadaka u njih, bilo tvorničkih otpadnih voda i materijala koji obiluju velikim koncentracijama kiselina, bazičnih jedinjenja i drugih za život otrovnih materija, ili priključivanjem kanalizacijskih odvoda direktno na vodenu površinu (more, reke, jezera) Posledice su pomori riba u rekama, cvetanje mora (Jadran 1990.) i dr.)

Indirektno zagađivanje vode vrši se putem padavina obogaćenih štetnim materijama apsorbovanim u kapljicama kiše, snežnim pahuljicama i dr. (kisele kiše, radioaktivne kiše, crveni sneg i dr.) Druga mogućnost indirektnog zagađivanja vode jeste na prostoru slivista. Voda prolazeći kroz površinski sloj zemlje i njenu poroznu unutrašnjost kao i tekući po samoj površini nosi sa sobom i štetne materije tu otaložene ili odbačene.
Preduprijeđenje zagađivanja vode podrazumeva smanjenje ili potpuno onemogućavanje zagađivanja i vodenih tokova i vodenih površina ali i vazduha i litosfere, odnosno zemljišnog sloja.




Zagađenje vazduha
Iskustvo izgradnje dimnjaka, kao puta za odvod neželjenih i štetnih gasova u domaćinstvu, čovek je iskoristio i za oslobođavanje od neželjenih gasova u industriji, s tim što su njegove dimenzije daleko veće ali i štetan uticaj gasova na sredinu vidljiviji. Štetni gasovi se u visinu podižu zahvaljujući fizičkom zakonu podizanja toplog vazduha u više slojeve kao i zakonu strujanja u samom dimnjaku. Pored ova dva zakona, kojim se čovek rešava neželjenih gasova kao trenutnih problema, u drugom "činu" dva nova zakona se direktno okreću protiv njega. Prvi je činjenica zemljine teže, koja čestice štetnih materija ponovo privlači zemlji (teže u neposrednoj blizini dimnjaka, lakše nešto dalje) i drugi, u krajnjem ograničen prostor atmosfere i zakonitost njenog fizičko-hemijskog sastava i funkcije koju je taj sastav imao i ima u formiranju života na Zemlji i njegovom daljnjem održavanju.
Direktno zagađivanje vazduha vrši se i snažnom motorizacijom. Automobili omogućavaju veću pokretljivost ali za uzvrat traže izuzetno mnogo kiseonika (za sagorijevanje u motoru) a vraćaju ugljen-dioksid i ugljenmonoksid. Čovek kao konzument duvana, takođe zagađuje vazduh svog stanovanja.
Indirektno zagađenje vazduha vrši se isparavanjem štetnih materija izbačenih u vodu ili odloženih na zemlju.








Zagađivanje zemlje
Zagađivanje zemlje direktno se vrši narušavanjem njene prirodne celovitosti i povezanosti skidanjem njenih površinskih slojeva (površinski kopovi uglja, boksita, kamenolomi i sl.) kao i oštećivanjem florističkog sastava (seča šuma, uništavenjem rasta i dr.) te ratnim dejstvima (oklopno transportna sredstva pri kretanju, artiljerijska dejstva, avio dejstva i sl.). Drugi način direktnog zagađivanja jeste odlaganje štetnih materija kao nusprodukata industrije ili otpadaka urbane sredine (jalovine i šljaka, bojni otrovi i radioaktivni otpad, smetljište, "groblja" automobila, neeksplodirana eksplozivna sredstva i dr.) Direktno zagađivanje zemljišta vrši se i njegovim prekrivanjem betonskim pistama, industrijskim celinama i dr. (aerodromske piste, luke, asfaltne trake, industrijska postrojenja i sl.)
Indirektno zagađivanje zemljišta vrši se odlaganjem ili taloženjem štetnih materija izbačenih u vodu ili vazduh.

Trovanje flore i faune
Biljni i životinjski svet u potraži za elementima neophodnim za život u uslovima izobilja može da bira i odvaja čisto od zagađenog, odnosno manje zagađeno od više zagađenog, ali u uslovima oskudice, odnosno u uslovima opšte zagađenosti (oko urbanih sredina i u urbanim sredinama) gde je prisustvo štetnih materija 6 - 10 puta veće od gornje dozvoljene granice štetnosti, unošenje štetnih materija u organizam je neminovnost, bilo vodom (stajaća, tekuća, rosa ili vode u zemljištu i u bujici), vazduhom (kroz kožu, disajne organe i dr.), putem hrane i dr.
Odbrambeno - zaštitni mehanizam živog organizma reaguje i deo izbacuje putem sekreta, izolacije i na drugi način a deo unutar njega postaje njegov organski sastav odnosno uzročnik bolesti.
Otrov unutar živih organizama u lancu kruženja materije i sam kruži i u ovom slučaju.

Samotrovanje čoveka
Čovek je samo deo života i životne sredine ni iznad njih ni mimo njih. Preduslov opstanka čoveka, kao i ostalog živog sveta je vezan za sunčevu svetlost i toplotu, vazduh, vodu, zemljišni sloj, floru i faunu. Čovek je konzument ovih faktora ali i činilac njihovog održanja. Otuda zatrovanje bilo kog od njih znači i sopstveno trovanje.
Udisanje štetna vazduha oštećuje organe za disanje a oni dalje ne izvršavaju svoju funkciju u organizmu. Štetnom vodom oštećuje se urinarni trakt ali i šire jer voda čini najveći dio sastava ljudskog organizma. Štetne materije unesene hranom izazivaju oštećenja u organima za varenje itd.
Ako imamo u vidu činjenicu da je čovek iz navedenih razloga (industrijalizacija i nemaran odnos prema faktorima životne sredine) najveći uzročnik nastalih poremećaja u životnoj sredini, iz navedenog, prisustvo štetnih materija u bilo kom od njih (vazduhu, vodi, zemlji, flori i fauni i dr.) direktno ili indirektno štetno se odražava na njega samog.
U ovoj činjenici, direktnoj vezi uzročnika i stradalnika, leži nužnost promene odnosa prema faktorima životne sredine i sanacija postojećeg stanja u bio- i geo- sistemu narušenom do pretnje po njegov opstanak.









Rečnik pojmova

Rečnik pojmova predstavlja spisak termina koji se najčešće koriste u oblasti zaštite životne sredine. Svrha rečnika je da doprinese boljem razumevanju reči i termina  u pomenutoj oblasti . Za termine su u rečniku date kompletne definicije preuzete iz Zakona o zaštiti životne sredine

PojamObjašnjenje
životna sredinaskup prirodnih i stvorenih vrednosti čiji složeni međusobni odnosi čine okruženje, odnosno prostor i uslove za život (eng. environment)
kvalitet životne sredinestanje životne sredine koje se iskazuje fizičkim, hemijskim, biološkim, estetskim i drugim indikatorima (eng. environmental quality)
prirodne vrednostiprirodna bogatstva koje čine: vazduh, voda, zemljište, šume, geološki resursi, biljni i životinjski svet (eng. natural resources)
zaštićeno prirodno dobroočuvani deo prirode posebnih vrednosti i odlika (geodiverziteta, biodiverziteta, predela, pejzaža i dr. (eng. natural protected area)
javno prirodno dobrouređeni ili neuređeni deo prirodnih bogatstva, odnosno vazduha, odnih dobara, priobalja, podzemnih dobara, šumskih dobara, predela ili prostora, jednako dostupan svima (eng. public natural area)
geodiverzitetgeološka raznovrsnost je prisustvo ili rasprostranjenost raznovrsnih elemenata i oblika geološke građe, geoloških struktura i procesa, geohronoloških jedinica, stena i minarala različitog sastava i načina postanka i raznovrsnih paleoekosistema enjanih u prostoru pod uticajima unutrašnjih i spoljašnjih geodinamimčkih činilaca tokom geološkog vremena (eng. geodiversity)  
biodiverzitet
biološka raznovrsnost jeste raznovrsnost organizama u okviru vrste, među vrstama i među ekosistemima i obuhvata ukupnu raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou (eng. biodiversity)
katastar zagađivačaregistar sistematizovanih informacija i podataka o zagađivačima medijuma životne sredine sa podacima o njihovoj lokaciji, proizvodnim procesima, karakteristikama, materijalnim bilansima na ulazima i izlazima sirovina, poluproizvoda i proizvoda, postrojenjima za prečišćavanje, tokovima otpada i zagađujućih materija i mestu njihovog ispuštanja, tretmana i odlaganja (eng.
aktivnost koja utiče na životnu sredinusvaki zahvat (stalni ili privremeni)kojim se menjaju i/ili mogu promeniti stanja i uslovi u životnoj sredini, a odnosi se na : korišćenje resursa i prirodnih dobara; procese proizvodnje i prometa; distribuciju i upotrebu materijala; ispuštanje (emisiju) zagađujućih materija u vodu, vazduh ili zemljište; upravljanje otpadm i otpadnim vodama, hemikalijama i štetnim materijama; buku i vibracije; jonizujuće i nejonizujuće zračenje; udese
postrojenjestacionarna tehnička jedinica  u kojoj se izvodi jedna ili više aktivnosti koje su utvrđene posebnim propisom i za čiji rad se izdaje dozvola, kao i svaka druga aktivnostkod koje postoji tehnička povezanost sa aktivnostima koje se izvode na tom mestu i koja može proizvesti emisije i zagađenja 
zagađivanje životne sredineunošenje zagađujućih materija ili energije u životnu sredinu, izazvano ljudskim delatnostima  ili prirodnim procesima koje ili može imati štetne posledice na kvalitet životne sredine i zdravlja ljudi (eng. environmental pollution)
kapacitet životne sredinesposobnost životne sredine da prihvati određenu količinu zagađujućih materija po jedinici vremena  i prostora tako da ne nastupi nepovratna šteta u životnoj sredini
ugrožena životna sredinaodređeni deo prostora gde zagađenje ili rizik od zagađenja prevazilazi kapacitet životne sredine 
zagađivačpravno ili fizičko lice koje svojom aktivnošću ili neaktivnošću zagađuje životnu sredinu (eng. pollutant)
zagađujuće materijematerije čije ispuštanje u životnu sredinu utie ili može uticati na njen prirodni sastav, osobine i integritet (eng. hazardous substances)
opterećenje životne sredinepojedinačni ili zbirni uticaj aktivnosti na životnu sredinu koje se može izraziti kao ukupno (više srodnih komponenti, zajedničko (više raznorodnih komponenti), dozvoljeno ( u okviru graničnih vrednosti) i prekomerno (preko dozvoljenih vrednosti) opterećenje
degradacija životne sredineproces narušavanja kvaliteta životne sredine koji nastaje prirodnom ili ljudskom aktivnošću ili je posledica nepreduzimanja mera radi otklanjanja uzroka  narušavanja kvaliteta ili štet po životnu sredinu, prirodne ili radom stvorene vrednosti (eng. degradation of environment)
 emisijaispuštanje zagađujućih materija ili energije  iz individualnih  i /ili difuznih izvora u životnu sredinu  i njene medijume (eng. emission)
 imisija koncentracija zagađujućih materija  i nivo energije  u životnoj sredini  kojom se izražava kvalitet životne sredine u određenom vremenu i prostoru (eng. immission)
 otpadsvaki predmet ili supstanca, kategorisan pream utvrđenoj  klasifikaciji otpada sa kojim  vlasnik postupa ili ima obavezu da postupa, odnosno upravlja (eng. waste)
opasne materijehemikalije i druge materije  koje imaju štetne i opasne karakteristike (eng.hazardous pollutant)
najbolje dostupne tenikepredstavljaju najefektivnije i najnaprednije faze u razvoju određenih aktivnosti i način njihovog obavljanja koji omogućava pogodniju primenu  određenih tehnika za zadovoljavanje graničnih vrednosti emisija koje su projektovane tako da spreče ili gde to nije izvodljivo, smanje emisije i uticaj na životnu sredinu  u celini (eng. best available technics)
 rizikodređeni nivo verovatnoće  da neka aktivnost, direktno ili indirektno, izazove opasnost  po životnu sredinu, živvot i zdravlje ljudi (eng. risk)
 udesiznenadni i nekontrolisani događaj ili niz događaja, koji nastaje nekontrolisanim oslobađanjem, izlivanjem ili rasipanjem opasnih materija pri proizvodnji, prometu, upotrebi, prevozu, preradi, skladištenju, odlaganju ili dugotrajnom neadekvatnom čuvanju. Ovaj izraz ne obuhvata: vojna postrojenja; nuklearne udese; genetički modifikovane organizme; transport organskih materija cevovodima, uključujući i pumpne stanice; udese pri istraživanju  i eksploataciji mineralnih sirovina , oštećenja brana , sa izuzetkom posledica  industrijskih udesa  prouzrokovanim takvim oštećenjem
 sanacija/remedijacijaproces preduzimanja mera za zaustavljanje zagađenja  i dalje degradacije životne sredine do nivoa koji je bezbedan  za buduće korišćenje lokacije uključujući uređejne prostora, revitalizaciju i rekultivaciju (eng. remediation)
 javnostjedno ili više fizičkih ili pravnih lica, njihova udruženja, organizacije ili grupe (eng. public)










Zagadjivanje zivotne sredine

Prirodna dešavanja u odnosima činilaca životne sredine (voda, vazduh, sunčeva svietlost i dr.) u dužem vremenskom periodu ostavljaju vidnog traga na samu životnu sredinu. One se manifestuju promenama u klimatskim karakteristikama, promenama konfiguracije i strukture tla, vodenim tokovima i vodenim površinama, izmenama u karakteristikama i sastavu biljnog životinjskog sveta i dr. Međutim u kraćem vremenskom intervalu (vieku čovjeka) one su doskoro bile neznatno vidljive. Danas čovek i u intervalu od samo desetak godina uočava vidne, čak i drastične klimatske promene, izmene režima vode, čistoće zraka, demografske promene...
Ono što skreće pažnju na promene u uslovima životne sredine jesu direktne ili indirektne, posledice ljudskih aktivnosti u prirodi. Uglavnom kao posledica prilagođavanja prirode oko sebe sopstvenim potrebama koje ne retko gube obeležje zadovoljavanja potreba ljudske prirode. Podspešenju ovog prilagođavanja pogodovala je snažna industrijalizacija krajem prošlog i tokom ovog veka, kao i tehnološka i naučna revolucija koje su u toku. One su mogućnost čoveka kod intervencija u prirodi (izgradnji saobraćajnica, izgradnji infrastrukture, crpljenju nafte, rude i dr.)  Moguća podela je na direktne i indirektne. Direktno, bacanjem štetnih materija i otpadaka u neki od faktora životne sredine (vazduh, voda u i na zemlju i dr.) ili indirektno kada štetne materije, zbog kruženja vode u prirodi, kretanje materije i dr. prelazi iz jednog stanja u drugi ili jednog faktora u drugi.
Ovakav oblik ugrožavanja životne sredine čoveka i ako u svojoj početnoj fazi (oslobađanja, izbacivanja, odlaganja) predstavlja svestan čin, zbog ne uočavanja posledica do kojih dolazi, u drugoj fazi (kruženje materije, neuništivosti materije i dr.) gde se štetnost ovakvog odnosa vraća i samom čoveku, ubrajamo u kategoriju nedovoljno svesnih, odnosno nesvesnih radnji.
Ugrožavanje činilaca životne sredine iz kategorije svesnog čina sa neprijateljskim pobudama, odnosno namerama, spada u domen specijalnog rata, meteo rata ili klasična rata kad se intervencijama u meteo uslovima (suša, padavine, vetrovi, zemljotresi, požari, razaranja i dr.) želi destabilizirati određeni politički sistem, učiniti zavisnim od drugih sistema ili ekonomija i sl.

Zagađivanje vode 
Direktno zagađivanje vode vrši se izbacivanjem štetnih otpadaka u njih, bilo tvorničkih otpadnih voda i materijala koji obiluju velikim koncentracijama kiselina, bazičnih jedinjenja i drugih za život otrovnih materija, ili priključivanjem kanalizacijskih odvoda direktno na vodenu površinu (more, reke, jezera) Posledice su pomori riba u rekama, cvetanje mora (Jadran 1990.) i dr.)

Indirektno zagađivanje vode vrši se putem padavina obogaćenih štetnim materijama apsorbovanim u kapljicama kiše, snežnim pahuljicama i dr. (kisele kiše, radioaktivne kiše, crveni sneg i dr.) Druga mogućnost indirektnog zagađivanja vode jeste na prostoru slivista. Voda prolazeći kroz površinski sloj zemlje i njenu poroznu unutrašnjost kao i tekući po samoj površini nosi sa sobom i štetne materije tu otaložene ili odbačene.
Preduprijeđenje zagađivanja vode podrazumeva smanjenje ili potpuno onemogućavanje zagađivanja i vodenih tokova i vodenih površina ali i vazduha i litosfere, odnosno zemljišnog sloja.




Zagađenje vazduha
Iskustvo izgradnje dimnjaka, kao puta za odvod neželjenih i štetnih gasova u domaćinstvu, čovek je iskoristio i za oslobođavanje od neželjenih gasova u industriji, s tim što su njegove dimenzije daleko veće ali i štetan uticaj gasova na sredinu vidljiviji. Štetni gasovi se u visinu podižu zahvaljujući fizičkom zakonu podizanja toplog vazduha u više slojeve kao i zakonu strujanja u samom dimnjaku. Pored ova dva zakona, kojim se čovek rešava neželjenih gasova kao trenutnih problema, u drugom "činu" dva nova zakona se direktno okreću protiv njega. Prvi je činjenica zemljine teže, koja čestice štetnih materija ponovo privlači zemlji (teže u neposrednoj blizini dimnjaka, lakše nešto dalje) i drugi, u krajnjem ograničen prostor atmosfere i zakonitost njenog fizičko-hemijskog sastava i funkcije koju je taj sastav imao i ima u formiranju života na Zemlji i njegovom daljnjem održavanju.
Direktno zagađivanje vazduha vrši se i snažnom motorizacijom. Automobili omogućavaju veću pokretljivost ali za uzvrat traže izuzetno mnogo kiseonika (za sagorijevanje u motoru) a vraćaju ugljen-dioksid i ugljenmonoksid. Čovek kao konzument duvana, takođe zagađuje vazduh svog stanovanja.
Indirektno zagađenje vazduha vrši se isparavanjem štetnih materija izbačenih u vodu ili odloženih na zemlju.








Zagađivanje zemlje
Zagađivanje zemlje direktno se vrši narušavanjem njene prirodne celovitosti i povezanosti skidanjem njenih površinskih slojeva (površinski kopovi uglja, boksita, kamenolomi i sl.) kao i oštećivanjem florističkog sastava (seča šuma, uništavenjem rasta i dr.) te ratnim dejstvima (oklopno transportna sredstva pri kretanju, artiljerijska dejstva, avio dejstva i sl.). Drugi način direktnog zagađivanja jeste odlaganje štetnih materija kao nusprodukata industrije ili otpadaka urbane sredine (jalovine i šljaka, bojni otrovi i radioaktivni otpad, smetljište, "groblja" automobila, neeksplodirana eksplozivna sredstva i dr.) Direktno zagađivanje zemljišta vrši se i njegovim prekrivanjem betonskim pistama, industrijskim celinama i dr. (aerodromske piste, luke, asfaltne trake, industrijska postrojenja i sl.)
Indirektno zagađivanje zemljišta vrši se odlaganjem ili taloženjem štetnih materija izbačenih u vodu ili vazduh.

Trovanje flore i faune
Biljni i životinjski svet u potraži za elementima neophodnim za život u uslovima izobilja može da bira i odvaja čisto od zagađenog, odnosno manje zagađeno od više zagađenog, ali u uslovima oskudice, odnosno u uslovima opšte zagađenosti (oko urbanih sredina i u urbanim sredinama) gde je prisustvo štetnih materija 6 - 10 puta veće od gornje dozvoljene granice štetnosti, unošenje štetnih materija u organizam je neminovnost, bilo vodom (stajaća, tekuća, rosa ili vode u zemljištu i u bujici), vazduhom (kroz kožu, disajne organe i dr.), putem hrane i dr.
Odbrambeno - zaštitni mehanizam živog organizma reaguje i deo izbacuje putem sekreta, izolacije i na drugi način a deo unutar njega postaje njegov organski sastav odnosno uzročnik bolesti.
Otrov unutar živih organizama u lancu kruženja materije i sam kruži i u ovom slučaju.

Samotrovanje čoveka
Čovek je samo deo života i životne sredine ni iznad njih ni mimo njih. Preduslov opstanka čoveka, kao i ostalog živog sveta je vezan za sunčevu svetlost i toplotu, vazduh, vodu, zemljišni sloj, floru i faunu. Čovek je konzument ovih faktora ali i činilac njihovog održanja. Otuda zatrovanje bilo kog od njih znači i sopstveno trovanje.
Udisanje štetna vazduha oštećuje organe za disanje a oni dalje ne izvršavaju svoju funkciju u organizmu. Štetnom vodom oštećuje se urinarni trakt ali i šire jer voda čini najveći dio sastava ljudskog organizma. Štetne materije unesene hranom izazivaju oštećenja u organima za varenje itd.
Ako imamo u vidu činjenicu da je čovek iz navedenih razloga (industrijalizacija i nemaran odnos prema faktorima životne sredine) najveći uzročnik nastalih poremećaja u životnoj sredini, iz navedenog, prisustvo štetnih materija u bilo kom od njih (vazduhu, vodi, zemlji, flori i fauni i dr.) direktno ili indirektno štetno se odražava na njega samog.
U ovoj činjenici, direktnoj vezi uzročnika i stradalnika, leži nužnost promene odnosa prema faktorima životne sredine i sanacija postojećeg stanja u bio- i geo- sistemu narušenom do pretnje po njegov opstanak.









Rečnik pojmova

Rečnik pojmova predstavlja spisak termina koji se najčešće koriste u oblasti zaštite životne sredine. Svrha rečnika je da doprinese boljem razumevanju reči i termina  u pomenutoj oblasti . Za termine su u rečniku date kompletne definicije preuzete iz Zakona o zaštiti životne sredine

PojamObjašnjenje
životna sredinaskup prirodnih i stvorenih vrednosti čiji složeni međusobni odnosi čine okruženje, odnosno prostor i uslove za život (eng. environment)
kvalitet životne sredinestanje životne sredine koje se iskazuje fizičkim, hemijskim, biološkim, estetskim i drugim indikatorima (eng. environmental quality)
prirodne vrednostiprirodna bogatstva koje čine: vazduh, voda, zemljište, šume, geološki resursi, biljni i životinjski svet (eng. natural resources)
zaštićeno prirodno dobroočuvani deo prirode posebnih vrednosti i odlika (geodiverziteta, biodiverziteta, predela, pejzaža i dr. (eng. natural protected area)
javno prirodno dobrouređeni ili neuređeni deo prirodnih bogatstva, odnosno vazduha, odnih dobara, priobalja, podzemnih dobara, šumskih dobara, predela ili prostora, jednako dostupan svima (eng. public natural area)
geodiverzitetgeološka raznovrsnost je prisustvo ili rasprostranjenost raznovrsnih elemenata i oblika geološke građe, geoloških struktura i procesa, geohronoloških jedinica, stena i minarala različitog sastava i načina postanka i raznovrsnih paleoekosistema enjanih u prostoru pod uticajima unutrašnjih i spoljašnjih geodinamimčkih činilaca tokom geološkog vremena (eng. geodiversity)  
biodiverzitet
biološka raznovrsnost jeste raznovrsnost organizama u okviru vrste, među vrstama i među ekosistemima i obuhvata ukupnu raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou (eng. biodiversity)
katastar zagađivačaregistar sistematizovanih informacija i podataka o zagađivačima medijuma životne sredine sa podacima o njihovoj lokaciji, proizvodnim procesima, karakteristikama, materijalnim bilansima na ulazima i izlazima sirovina, poluproizvoda i proizvoda, postrojenjima za prečišćavanje, tokovima otpada i zagađujućih materija i mestu njihovog ispuštanja, tretmana i odlaganja (eng.
aktivnost koja utiče na životnu sredinusvaki zahvat (stalni ili privremeni)kojim se menjaju i/ili mogu promeniti stanja i uslovi u životnoj sredini, a odnosi se na : korišćenje resursa i prirodnih dobara; procese proizvodnje i prometa; distribuciju i upotrebu materijala; ispuštanje (emisiju) zagađujućih materija u vodu, vazduh ili zemljište; upravljanje otpadm i otpadnim vodama, hemikalijama i štetnim materijama; buku i vibracije; jonizujuće i nejonizujuće zračenje; udese
postrojenjestacionarna tehnička jedinica  u kojoj se izvodi jedna ili više aktivnosti koje su utvrđene posebnim propisom i za čiji rad se izdaje dozvola, kao i svaka druga aktivnostkod koje postoji tehnička povezanost sa aktivnostima koje se izvode na tom mestu i koja može proizvesti emisije i zagađenja 
zagađivanje životne sredineunošenje zagađujućih materija ili energije u životnu sredinu, izazvano ljudskim delatnostima  ili prirodnim procesima koje ili može imati štetne posledice na kvalitet životne sredine i zdravlja ljudi (eng. environmental pollution)
kapacitet životne sredinesposobnost životne sredine da prihvati određenu količinu zagađujućih materija po jedinici vremena  i prostora tako da ne nastupi nepovratna šteta u životnoj sredini
ugrožena životna sredinaodređeni deo prostora gde zagađenje ili rizik od zagađenja prevazilazi kapacitet životne sredine 
zagađivačpravno ili fizičko lice koje svojom aktivnošću ili neaktivnošću zagađuje životnu sredinu (eng. pollutant)
zagađujuće materijematerije čije ispuštanje u životnu sredinu utie ili može uticati na njen prirodni sastav, osobine i integritet (eng. hazardous substances)
opterećenje životne sredinepojedinačni ili zbirni uticaj aktivnosti na životnu sredinu koje se može izraziti kao ukupno (više srodnih komponenti, zajedničko (više raznorodnih komponenti), dozvoljeno ( u okviru graničnih vrednosti) i prekomerno (preko dozvoljenih vrednosti) opterećenje
degradacija životne sredineproces narušavanja kvaliteta životne sredine koji nastaje prirodnom ili ljudskom aktivnošću ili je posledica nepreduzimanja mera radi otklanjanja uzroka  narušavanja kvaliteta ili štet po životnu sredinu, prirodne ili radom stvorene vrednosti (eng. degradation of environment)
 emisijaispuštanje zagađujućih materija ili energije  iz individualnih  i /ili difuznih izvora u životnu sredinu  i njene medijume (eng. emission)
 imisija koncentracija zagađujućih materija  i nivo energije  u životnoj sredini  kojom se izražava kvalitet životne sredine u određenom vremenu i prostoru (eng. immission)
 otpadsvaki predmet ili supstanca, kategorisan pream utvrđenoj  klasifikaciji otpada sa kojim  vlasnik postupa ili ima obavezu da postupa, odnosno upravlja (eng. waste)
opasne materijehemikalije i druge materije  koje imaju štetne i opasne karakteristike (eng.hazardous pollutant)
najbolje dostupne tenikepredstavljaju najefektivnije i najnaprednije faze u razvoju određenih aktivnosti i način njihovog obavljanja koji omogućava pogodniju primenu  određenih tehnika za zadovoljavanje graničnih vrednosti emisija koje su projektovane tako da spreče ili gde to nije izvodljivo, smanje emisije i uticaj na životnu sredinu  u celini (eng. best available technics)
 rizikodređeni nivo verovatnoće  da neka aktivnost, direktno ili indirektno, izazove opasnost  po životnu sredinu, živvot i zdravlje ljudi (eng. risk)
 udesiznenadni i nekontrolisani događaj ili niz događaja, koji nastaje nekontrolisanim oslobađanjem, izlivanjem ili rasipanjem opasnih materija pri proizvodnji, prometu, upotrebi, prevozu, preradi, skladištenju, odlaganju ili dugotrajnom neadekvatnom čuvanju. Ovaj izraz ne obuhvata: vojna postrojenja; nuklearne udese; genetički modifikovane organizme; transport organskih materija cevovodima, uključujući i pumpne stanice; udese pri istraživanju  i eksploataciji mineralnih sirovina , oštećenja brana , sa izuzetkom posledica  industrijskih udesa  prouzrokovanim takvim oštećenjem
 sanacija/remedijacijaproces preduzimanja mera za zaustavljanje zagađenja  i dalje degradacije životne sredine do nivoa koji je bezbedan  za buduće korišćenje lokacije uključujući uređejne prostora, revitalizaciju i rekultivaciju (eng. remediation)
 javnostjedno ili više fizičkih ili pravnih lica, njihova udruženja, organizacije ili grupe (eng. public)